Vesti
- Konkurs za idejno rešenje paviljona Muzeja savremene umetnosti
- Simpozijumom „Gesta i sloboda” obeleženo sto godina od rođenja umetnika Eda Murtića
- IN MEMORIAM Milena Jeftić Ničeva Kostić (1943–2021)
- Promocija kataloga izložbe „Iskustvo u gužvi” Goranke Matić
MSUB Newsletter
Pratite nas...
Radno vreme
Priče o Sekvencama / Muzej savremene umetnosti / 16.12.17. u 13 časova
govorni-programi | 16.12.2017
Priče o Sekvencama
Razgovor o beogradskom nadrealizmu
Muzej savremene umetnosti, Ušće 10, Novi Beograd
Subota, 16. decembar 2017. godine u 13 časova
O beogradskom nadrealizmu priča dr Dejan Sretenović, autor i kustos izložbe
Druga po redupriča o Sekvencama biće na temu beogradskog nadrealizma i održaće se u subotu, 16. decembra 2017. sa početkom u 13 časova u Muzeju savremene umetnosti na Ušću.
O nadrealističkoj književno-umetničkoj grupi koja je, u duhu istorijskih avangardi, delovala početkom tridesetih godina 20. veka u Beogradu, o raznovrsnoj i specifičnoj vizuelnoj produkciji beogradskih nadrealista, kao i o njihovom odnosu sa pariskim nadrealistima, govoriće autor i kustos izložbe „Sekvence. Umetnost Jugoslavije i Srbije iz zbirki Muzeja savremene umetnosti“, Dejan Sretenović.
Muzej savremene umetnosti čuva značajan broj dela beogradskih nadrealista, najviše zahvaljujući Legatu Marka, Ševe i Mare Ristić koji je Muzeju poklonio Marko Ristić, jedan od osnivača i vodeća ličnost grupe beogradskih nadrealista. Na izložbi Sekvence izloženi su i zajednički i pojedinačni radovi beogradskih nadrealista, među kojima su Marko Ristić, Ševa Ristić, Aleksandar Vučo, Julijana Lula Vučo, Stevan Živadinović–Vane Bor, Dušan Matić, Oskar Davičo, Đorđe Kostić i Radojica Živanović Noe. Posebno mesto u Legatu i na izložbi zauzima „Nadrealistički zid“ Marka Ristića, koji je autorrealizovao u svom radnom kabinetu. „Nadrealistički zid“ može se smatrati za prvu instalaciju u istoriji umetnosti 20. veka na našim prostorima i sadrži dela Maksa Ernesta, Andrea Masona, Iva Tangia, fotografije, kolaže, afričku masku, radove srpskih nadrealista, rad Bogdanke Poznanović i skulpturu umetniku naive Bogosava Živkovića.







