Vesti


MSUB Newsletter

Budite informisani o našim aktivnostima


Pratite nas...

Facebook Twitter Facebook Facebook


Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19

Radno vreme


Muzej savremene umetnosti
Ušće 10, blok 15, Beograd

Radno vreme: 12:00 - 20:00
Utorkom je Muzej zatvoren za publiku.

Cena ulaznice: 500 rsd
Studenti, učenici osnovnih i srednjih škola, penzioneri, korisnici EYCA, City Card i City Pass kartica: 250 rsd

Pravo na besplatan ulaz:
Lica sa invaliditetom, trudnice, predškolska deca, profesori, docenti, asistenti i studenti istorije umetnosti, arhitekture, likovne i priminjene umetnosti, novinari, zaposleni iz srodnih kulturnih ustanova, članovi ICOM-a, AICA, IKT, ULUS-a, ULUPUDS-a i drugih strukovnih udruženja.

Informacije o grupnim posetama i vođenjima možete dobiti od 9 do 18h, na broj telefona 063-862-3129, i na info@msub.org.rs

Popusti se ostvaraju uz pokazivanje legitimacije na blagajni Muzeja.
Ulaz je besplatan svake srede.

****

Salon Muzeja savremene umetnosti
Pariska 14, Beograd

Radno vreme: 12:00 - 20:00 Utorkom je Salon zatvoren za publiku. Ulaz u Salon je besplatan.

****

Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića

Rodoljuba Čolakovića 2, Beograd

Radno vreme: 12:00 - 20:00
Utorkom je Legat zatvoren za publiku.
Ulaz u Legat je besplatan.

Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković

izložbe | 27.02.2015




VELJKO STANOJEVIĆ – Modernist i klasik

Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića (Rodoljuba Čolakovića 2)
27. februar - 6. april 2015. godine (otvaranje u 19h)

Autor izložbe je kustos Muzeja savremene umetnosti mr Mišela Blanuša.

Veljko Stanojević, protagonista modernog srpskog slikarstva između dva svetska rata i modernist klasične formacije, bio je umetnik jasnog umetničkog profila i u skladu sa likovnim principima koji su dominirali evropskom umetnošću prve polovine 20. veka. Njegov modernizam novorealističke oblikovnosti zauzima istaknuto mesto u srpskoj istoriji moderne umetnosti, posebno faza njegovog formativnog perioda tokom dvadesetih i tridesetih godina 20. veka kada je delotvornije participirao na evropskoj umetničkoj sceni. Bez obzira na početnička traženja kroz impresionistički izraz, kao osnovna nit kroz Stanojevićevo slikarstvo provlačila se realistička komponenta koja je predstavljala svojstvenost i znakovno obeležje njegovog likovnog izraza. Zenit umetničke karijere dostigao je „čistim” stilom moderniste klasične formacije, a zaključio fazom „kudravog” slikarstva snažnog kolorita. Izražajnost umetničkih poruka u njegovim delima ogledala se u sadržajnoj potki klasičnih profanih i sakralnih tema, kao i stilskoj konstanti realizma. Po opredeljenju - realista emocionalnih nazora, po doživljaju i osećanju realiteta - intimista, hroničar modernih građanskih i interpretator tradicionalnih, istorijskih i sakralnih tema, Veljko Stanojević će ostati upamćen kao umetnik koji je u isto vreme bio jedan od najznačajnijih protagonista građanskog modernizma, ali i "klasik", čuvar slikarske tradicije u eri savremenih umetničkih tendencija.Evropskim ugledom, originalnim i pažljivo izgrađenim likovnim izrazom, Stanojević se ugradio u temelje modernog srpskog slikarstva dajući značajan doprinos u konstituisanju slikarske epohe između dva svetska rata, što ga svrstava u plejadu umetnika koji su srpsku međuratnu umetnost približili evropskim standardima.

Na retrospektivnoj izložbi Veljka Stanojevića biće predstavljeno oko 50 umetničkih dela iz zbirki Muzeja savremene umetnosti, Narodnog muzeja, Muzeja grada Beograda, Istorijskog muzeja Srbije, kao i privatnih kolekcija.

Veljko Stanojević (1892-1967) je završio Umetničko-zanatsku školu u Beogradu 1914. godine kod profesora Ljubomira Ivanovića i Marka Murata. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu kao ratni slikar i dobrovoljac. Nakon rata vratio se slikarstvu i krajem 1919. godine je otišao u Pariz gde je pohađao Acadẻmie de La Grande Chaumiẻre (1920-1922). Početkom četvrte decenije došao je u Beograd gde se, pored slikarstva, počeo baviti pedagoškim radom. Jedan je od osnivača Udruženja likovnih umetnika Srbije, grupe Oblik, Udruženja ratnih slikara, kao i Zagrebačkog prolećnog salona. Od 1919. učestvovao je na većini grupnih izložbi u Beogradu i inostranstvu. U Parizu je izlagao na Jesenjem i Proletnjem salonu, Salonu nezavisnih, kao i sa grupom L’Art en France. Sa jugoslovenskim umetnicima predstavljen je u Njujorku, Filadelfiji, Bostonu, Čikagu, Vorčesteru, Bafalu, Londonu, Barseloni, Rimu, Solunu, Sofiji i Pragu. Samostalno je izlagao u Beogradu: 1922, 1925, 1929, 1957, 1967. godine.

Njegova dela se nalaze u zbirkama Muzeja savremene umetnosti, Narodnog muzeja, Muzeja grada Beograda, Istorijskog muzeja Srbije i Vojnog muzeja iz Beograda, kao i u drugim javnim i privatnim umetničkim kolekcijama u Srbiji, Hrvatskoj, Vatikanu, Švajcarskoj, Americi i drugim zemljama širom sveta. 

Izložba u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića traje do 6. aprila 2015. godine, svakim danom od 10 do 18 časova, osim utorkom. Lokacija Legata Čolaković https://www.planplus.rs/objekti/2090/legat-milice-zoric-i-rodoljuba-colakovica

Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković
Veljko Stanojević - Modernist i klasik, Legat Čolaković